Mnogi ljudi sa simptomima depresije imaju istu zajedničku pomisao - „Sa
mnom nešto nije u redu.“ ili nerijetko strahuju kako gube razum. Pri tome,
dobronamjerni savjeti iz okoline kako bi se samo trebao „dovesti u red“ obično
ne rješavaju problem. Iako Vam se može činiti kako ste u svojoj borbi protiv
depresivnih simptoma usamljeni i kako se rijetko tko nalazi u stanju poput
Vašega, činjenice ipak govore drugačije. Mnogi se ljudi s vremena na vrijeme
osjećaju deprimirano, te se procjenjuje kako jedna od četiri osobe tijekom
života iskusi značajnije depresivno stanje.
Depresija se može javiti u bilo
kojem stadiju života, neovisno je li osoba povučena ili društvena, bogata ili
siromašna, mlada ili stara. U svakodnevnom rječniku pojam depresija odnosi se na skupinu simptoma poput tužnog raspoloženja, gubitka interesa,
pojačane samokritičnosti i osjećaja krivnje, gubitka energije, poteškoća
koncentracije, socijalnog povlačenja te promjena u količini apetita i sna.
Odnosno, pojedinac je usmjeren na sagledavanje sebe, budućnosti te zbivanja u
svojoj okolini na negativan način. Simptomi depresije očituju se putem stila
razmišljanja, tjelesnog stanja te emocionalnog doživljaja osobe s ovim
poteškoćama. Kako je riječ o poremećaju raspoloženja, osobe s depresijom često
opisuju značajno sniženo raspoloženje u trajanju od najmanje dva tjedna.
U
blažih oblika depresije, značajno sniženo raspoloženje obično nije prisutno
tijekom čitavog dana, nego se radi o povremenim epizodama doživljaja neraspoloženosti
i deprimiranosti. Pozitivna iskustva mogu podići raspoloženje u ovih osoba, no
ono se može lako povratiti pojavom čak i manjih razočaranja. Sniženo
raspoloženje može pokazivati i dnevne fluktuacije stoga se neki pojedinci
osjećaju lošije ujutro, a relativno bolje tijekom poslijepodneva što se naziva diuralnom varijacijom koja obično prati
ozbiljnija stanja depresije. Nerijetka je također i pojava izraženije tjeskobe.Mišljenje depresivnih osoba obojeno
je također na specifičan način što značajno doprinosti nastanku i održavanju
ovoga stanja.
Kao što je već spomenuto, osoba s depresijom pokazuje sklonost
viđenja sebe u negativnom svijetlu. Misli su obično usmjerene na vlastito loše
stanje te na negativno viđenje svijeta kao mjesta koje obiluje preprekama i
problemima. Nadalje, nerijetko je prisutno razmišljanje kako depresija nikada
neće proći i kako gotovo ništa neće biti od pomoći. Uz promijenjeno emocionalno
stanje i način razmišljanja, depresija se očituje i nekim fiziološkim karakteristikama
kao što su predug san ili pak nesanica; gubitak apetita ili pak pojačani apetit
te smanjeni seksualni interes. Radi manjka energije i bezvoljnosti, ljudi često
prestaju činiti stvari koje su im nekoć pružale ugodu i zadovoljstvo što
povratno dovodi do stanja nezadovoljstva radi neaktivnosti te stvara začarani krug depresije. Naposijetku,
mnoge osobe s depresijom zabrinute su radi odnosa s drugim ljudima. Nerijetko
se javlja nezadovoljstvo unutar komunikacije s članovima obitelji ili ostalim
bliskim osobama. Također, radi zaokupljenosti vlastitim negativnim mislima -
što povratno djeluje na pažnju, osobe s depresijom često izbjegavaju druženja u
velikim skupinama. Čest je i doživljaj usamljenosti, no i istovremeno prisutna
želja za izbjegavanjem socijalnih kontakata.
Iako
subjektivno može prevladavati doživljaj pesimizma i obeshrabrenosti, većina
depresivnih stanja ipak je podložna terapijskim tretmanima, bilo da se radi o
farmakoterapiji, psihoterapiji ili kombinaciji oba pristupa. Stoga pomoć ipak
vrijedi potražiti. Od suvremenih psihoterapijskih pristupa valja izdvojiti kognitivno-bihevioralni koji se putem desetljeća višestrukih znanstvenih
evaluacija pokazao veoma efikasnim u tretmanu i ovih vrsta psihičkih poteškoća.
Stoga je cilj sljedećih tekstova približiti upravo ovaj pristup tretmanu
depresivnih smetnji.
